SIBIRSKI TIGAR

Sibirski tigrovi su vrlo ugrozena vrsta zivotinja i vrlo ih je malo u prirodi oko 400 jedinki, a vise ih ima u zatocenistvu oko 600 jedinki. Preti im izumiranje, kao to je vec do sada izumrlo nekoliko podvrsta tigrova. Izumrle su tri podvrste tigrova, kaspijski, javanski i balijski tigar. Broj ostalih podvrsta tigrova kojih jo ima u prirodi drastino se smanjuje iz godine u godinu. Nestaje prvenstveno smanjenjem prirodnog ivotnog prostora i krivolova. Ukupan broj svih podvrsta tigrova u prirodi procjenjuje se na oko 6000 do 7000 jedinki. Tigar je zatiena vrsta u svim zemljama u kojima ivi u prirodi, ali to ne spreava krivolovce da ih love i ubijaju i tako jo vie ugroavaju opstanak ve oslabljene zajednice. Procjene ukazuju da e tigar nestati iz prirodnog stanita prije 2015. godine. ovjek moe puno uiniti na zatiti te prekrasne ivotinje. Uzgajatelji i ZOO vrtovi u cijelom svijetu su poput Noine arke koji nastoje spasiti ugroene vrste ivotinja. Uspjean uzgoj sibirskih tigrova u zarobljenitvu i vraanjem u prirodu pomoi e ouvanju vrste za budue generacije.


Sibirski tigar (Panthera tigris altaica) ili mandurski tigar stanovnik je Azije. To je divna, prekrasno ukraena i obojena maka. Vitka je, via i lake graena maka od lava. Sibirski tigar moe biti dug od vrha njuke do kraja repa ak do 4 metra. Visina do ramena moe biti do 1,10 metara, to ga ini najveim i nasnanijim meu tigrovima. Teina koju moe dosei prelazi nevjerojatnih 300 kilograma. Crne pruge na tigrovu hravo-utom krznu prekrasno su rasporeene po cijelom tijelu; ne postoje dvije identine ivotinje, a pruge se mogu usporediti sa otiskom prstiju kod ovjeka. Osnovna boja na leima je tamnija, sa strane malo svjetlija. Sa donje strane tijela i unutranjost nogu krzno je bijele boje. Dlaka sibirskog tigra je dulja i guca od dlake ostalih tigrova, a to je posljedica okoline u kojoj on obitava (Sibir). Glava mu je okrugla, ureena manjim uima, na kojima sa stranje strane dolazi po jedna vea bijela mrlja. Oi su mu utosmee, a njuka neto kraa od njuke lava. Brkovi duine i do 20 cm ukras su glave, dok s bonih strana obraza ima dulju dlaku koja stri i nalikuje bradi. Jezik mu je dug i hrapav, a u eljustima ima snane onjake s vrlo otrim rubom s unutarnje strane, poput noa, a njihova duina see i do 6 cm. Na dugim i snanim nogama ima ogromne ape s pet prstiju s otrim i dugim kandama, koje prema potrebi uvlai ili izvlai. Rep sibirskog tigra je dugaak cca 100 cm, svjetliji i ukraen tamnim kolutovima.
 

Njegova osobina samakog ivota prekida se jedino u doba parenja kada se drue dvije ivotinje suprotnih spolova. Svoj teritorij, koji ljubomorno uva, obiljeava ogrebotinama po stablu i uriniranjem. Tigar nije iskljuivo nona ivotinja, sree ga se u bilo koje doba dana, gdje vreba plijen na rubovima uma, u gustoj travi ili pored staze kojom prolaze ivotinje. Omiljena su mu mjesta uz rijeke i pojilita. Najece kree u lov poetkom sumraka ili u rano jutro prije izlaska sunca. Vrlo je brz i neujno se kree, moe odskoit vrlo daleko, kao i vrlo visoko. Lo je penja. Voli vodu, dobar je plivac, a za vruih dana rashladuje se kupanjem. Te njegove osobine stavljaju u opasnost ostale ivotinje za koje nisu siguran zaklon ni potok ni rijeka, koje u lovu bez potekoa prepliva. U prirodi lovi i male i velike ivotinje, a poslastica su mu divlje svinje. Za velikih zima i u nedostatku hrane lovit e i mieve. Kada lovi, tigar vreba, iznenada se munjevito baca rtvi na leda, te zabada kande duboko u leda rtvi. Ubijenu ivotinju odvlai duboko u gusti, gdje jede do sitosti. Zna se i prederavati, moe pojesti i preko 20 kg mesa, nakon ega cijeli dan spava, prekidajui san jedino odlaskom na pojilo. On nije izbirljiva ivotinja, jede sve, od koe sa krznom pa sve do kostiju. Tigrovi su plaljive ivotinje, kada prvi put sretne ovjeka najvjerojatnije e se uplaiti i pobjei, ali tigrovi koji esto u prirodi dolaze u kontakt sa ovjekom uvide da je ovjek lagan plijen.



enka sibirskog tigra manja je od mujaka, ali ima sva obiljeja kao i mujak. Sibirska tigrica postaje spolno zrela sa 3 - 4 godine, kao i mujak. Pari se desetak dana, a nekad i dulje. Nakon parenja enka je gravidna od 105 do 108 dana. Nekoliko dana prije okota priprema gnijezdo. Tri dana prije okota sise se napune mlijekom i vidno objese. Vrijeme okota traje i do 9 sati ovisno o broju mladunadi. Tigrica u leglu ima 3 - 4 mladunca, koji se legu u razmacima od 1 do 2 sata. Kako se mladunci kote, majka ih brino sui lizanjem i odgriza pupanu vrpcu, i za kratko vrijeme mali tigri nalazi sisu i poinje povlaiti prvo mlijeko. Mladunci vec sa 2 - 3 tjedna otvore oi, ali jo ne vide, tek sa 4 tjedna potpuno progledaju. Sa 2 mjeseca starosti poinju jesti meso, a mlijeko siu sve do 7 mjeseci starosti, nekad i dulje. Mladunad je veoma zaigrana, u toj svojoj igri ue vjetini, koja e im trebati kad odrastu. Uz majku mladunci ostaju oko 2 godine. Nakon tog vremena odvajaju se od majke i poinju samostalan ivot.

Uzgoj sibirskih tigrova

Kod uzgoja sibirskih tigrova, posebno treba obratiti panju na prvih mjesec dana starosti. Ako elimo imati pitomog tigra, treba ga odvojiti od majke ve sa mjesec dana starosti i hraniti na dudu specijalnim majim mlijekom u prahu koje se mijea sa vodom. Maje mlijeko u prahu moemo kupiti u specijaliziranim trgovinama hranom za kune ljubimce. Tim se mlijekom mladune moe hraniti od dana roenja pa sve do odbijanja od cice. Sibirski tigrovi mogu se dobro pitomiti, sve dok se ovjek prema tigru lijepo odnosi i on e uzvratiti istom mjerom frktanjem i maenjem, ali ovjek mora biti uvijek na oprezu. Ponekad se eli vrlo grubo poigrati sa ovjekom, to je za njega normalna igra meu svojom vrstom, ali za ovjeka opasna i moe zavriti ozljedama. Tigar u zatoenitvu je vrlo privrena ivotinja i jako vezana za ovjeka. Vrlo je inteligentna ivotinja. Ja sam u Hrvatskoj uzgojio nekoliko generacija sibirskih tigrova i imam dobro iskustvo sa njima. Jedna moja tigrica okotila je cak 6 tigrica, to je vrlo rijetka pojava, u zatoenitvu sibirski tigrovi odlino se razmnoavaju i mala je smrtnost kod mladunadi.